srdačna vegeterijanska kuhinja

PRIČA O KORENASTOM POVRĆU

Autor: Nikolina Skenderija Bohnet

Do sad ste mogli primjetiti da ja uglavnom kuvam sezonsko i regionalno voće i povrće. U ovo zimsko doba najbolja hrana koju možete dobiti, ako živite na Sjevernom Polu kao i ja, je ona koja raste ispod zemlje. Korjenasto povrće je odavno prozvano hranom za “siromašne”, a meni to i nije po volji, jer ne znam ko je ovom izjavom više diskriminovan: ti “siromašni” koji nemaju sta da jedu, ili ove misteriozne biljke koje rastu tamo gdje niko ne može da ih vidi. roots1-1024x683

roots7-683x1024

Biljke koje nemaju korjen(e) su ustvari korjen sam. Držeći se svojim tankim i vijugavim dlačicama ovo korjenasto povrće je snažno povezano sa majkom zemljom iz koje direktno upija minerale i vodu. Ako ste ikada vadili mrkvu iz zemlje znate da to i nije baš tako jednostavno! (Vjerovatno se sjećate i priče “Deda i repa”?) Niko ne može da izvuče drvo iz zemlje bez pomoći bagera, mašina, ili čega već. Kada sledeći put budete stajali ispod velikog stabla, sjetite se da je njegov korjen jednako sirok i dugačak kao i njegova krošnja.

roots3-683x1024

roots4-683x1024

Bez obzira na njezinu površinu koja je hranjena svjetlom, čvrsto vezane za tlo svojim korjenjem, neke biljke mogu da prežive i najveće nepogode. Dole u tami one su snažne i stabilne, dok se gore na površini mekano povijaju kako bi se prilagodile nepredvidivoj vremenskoj čudi. Što su čvršće povezane za tlom, to se fleksibilnije povijaju iznad tla. Biljke koriste svoje korjenje za međusobnu komunikaciju i tako grade čitav jedan kosmos ispod zemlje. Vjerovatno ste već probali korjenasto povrće i pritom osjetili da se svaka vrsta odlikuje svojim slatkim okusom: cvekla, mrkva, celer, itd. Osim toga, korjenje je tvrdo i sočno. I da napomenem, ako ste sumnjali,- korjenasto povrće je podzemni izvor zdravlja. Ako tlo ispod kojeg ovo povrće raste nije hemijski manipulisano onda čak ne morate ni da ga perete prije upotrebe:  prstima očistite zemlju i jedite ovo povrće sa njegovom čitavom istorijom. A, kada ga presječete na pola primjetićete da je njihov presjek sličan presjeku stabla.

roots6-683x1024

roots2-1024x683

roots5-732x1024

Ljudi takođe imaju korjene i mi obično asociramo ovaj pojam sa mjestom rođenja ili odrastanja, sa mjestom odakle potičemo. Ali, odakle mi ustvari dolazimo? Naše seobe su toliko dinamične da olako, a ponekad nužno, zaboravljamo i gubimo mjesto na koje smo nekad bili usađeni. Živimo za budućnost, štedeći za djecu. Čak i jedan nedužni povjetarac može da uništi našu nježnu površinu, pa u oporavku provodimo mjesece i godine ovog dragocjenog života. Razbolijevamo se, a ne znamo od čega, svjesni da problem moramo savladati u korjenu. Međutim, mi te korjene teško pronalazimo, jer su baš tamo gdje ih nikada ne tražimo- u nama samima. Ako želimo da se povežemo sa ovim životom, moramo da sagradimo čvrstu i zdravu vezu sa nama samima, a to gradilište nije uvjek najugodnije mjesto. Da bi pronašli te naše korjene koji nas čine stabilnim, neophodno je da zakoračimo u one najtamnije prostorije. Toliko je toga čemu nas biljke mogu naučiti! Ova supa od preprženog korjenastog povrća, sa svojim slatkim ukusom, toplinom i vitaminima, će vas povezati za zemljom i dati vam osjećaj da se nalazite na pravom mjestu, u pravo vrijeme.

roots11-650x1024

Supa od korjenastog povrća

Sastojci (za 4 osobe):

1 luk, isječen na veće komade 2 mrkve, isječene na veće komade
2 manja slatka krompira, isječena na veće komade
2 turoveta (paškanat), isječena na veće komade
1/2 glavice korjena celera, isječene na veće komade
1 korjen peršuna, isječen na veće komade
3 grančice majčine dušice 2 češnja bijelog luka, sitno isjeckanog
1 manja ljuta papricica, sitno isjeckana (po želji)
3 kašike javorovog sirupa (ili meda, ili sirupa od riže)
komad đumbira (2 cm), sitno isjeckan, ili narendan
komad kurkume (2 cm), sitno isjeckan, ili narendan (ili jedna kasičica kurkume u prahu)
50 g blanširanih badema, sitno isjeckanih
2l vode
pregršt svježeg korijandera, ili peršunovog lista (korijander je ipak bolja opcija)
čili pahuljice, za ljutinu
so i biber, po ukusu

Uputstvo:

1. Zagrijte rernu na 180 C.
2. Na pleh obložen papirom za pečenje stavite povrće (izuzev bijelog luka, đumbira i kurkume). Prelijte povrće javorovim sirupom (ili medom) i pecite ga u rerni nekoliko minuta, ili tek toliko da počne da omekšava.
3. Izvadite povrće iz rerne i prebacite ga u veću šerpu. Dodajte bijeli luk, đumbir i kurkumu i prelijte sve sa 2l vode.
4. Kuvajte povrće na visokoj temperaturi dok ne provri, pa sledećih 5- 7 min. kuvajte povrće na umjerenoj temperaturi.
5. Sklonite šerpu sa šporeta i štapnim mikserom izmiksajte povrće dok ne dobijete glatku, ali gušću supu. (Ako nemate štapni mikser koristite blender: Sadržaj šerpe prebacite u blender i blendajte ga dok ne dobijete željenu konsistenciju. Nakon toga vratite sadržaj u šerpu.)
6. Začinite supu po želji, servirajte je vrelu i dekorisanu blanširanim bademima, svježim zelenilom i, ako volite ljuto, sa cili pahuljicama. Malo ulja od bundeve i koja kap limunovog soka su po mom misljenu tačka na i. Ali ako vam je to previše rafinirano za svakodnevan obrok, slobodno preskočite.

roots12-1024x683

Nikolina Skenderija Bohnet,  autor bloga Ritual Cuisine

www.ritual-cuisine.com